
Pojam digitalne demencije definirao je Manfred Spitzer 2012. godine da bi objasnio problem smanjene pažnje, koncentracije i pamćenja kod mladih. Ovaj koncept ponovo dolazi u centar interesa s obzirom da djeca i odrasli danas veliki dio svog vremena provode u “digitalnom okruženju”. Iako digitalna demencija nije priznata kao medicinsko stanje, neka istraživanja pokazuju da prekomjerna stimulacija, odnosno previše vremena pred ekranom dovodi do simptoma sličnih demenciji, smanjene pažnje, fokusa i sposobnosti učenja i pamćenja informacija.
Digitalna demencija je stanje koje karakterizira pogoršanje funkcije mozga kao rezultat prekomjerne upotrebe digitalne tehnologije. Vjeruje se da previše vremena na računarima, pametnim telefonima i internetu općenito, dovodi do neuravnoteženog razvoja mozga. Prekomjerna upotreba digitalnih tehnologija ne samo da negativno utiče na pamćenje, već nepovoljno djeluje na cijelokupan društveni i emocionalni rast.
Kako ističe ugledni njemački psihijatar Manfred Spitzer u svojoj knjizi “Digitalna demencija: Kako mi i naša djeca silazimo s uma”, digitalni mediji poput pametnih telefona, računara, i stalna povezanost sa internetom, „oslobađaju“ ljude uobičajenih mentalnih napora, te oni postaju ovisni o tehnologiji, a njihove psihičke sposobnosti slabe. Djeca više ne žele pamtiti informacije jer su svjesni da ih u svakom trenutku mogu dobiti na internetu. Multitasking, “klikanje”, “skrolanje” i “skakanje” sa jednog sadržaja na drugi, djeci odvlači pažnju i raspršuje energiju. Što više vremena provode ovako, imati će više problema fokusirati se na jednu stvar. Upravo zbog ovoga postoji zabrinutost da dođe do digitalne demencije, odnosno da prekomjerna upotreba tehnologije ne izazove kratke raspone pažnje i ograničenu sposobnost pamćenja i koncentracije.

.
Simptomi digitalne demencije lako su uočljivi i ogledaju se u sljedećem:
- Oslabljeno pamćenje – Previše vremena pred ekranom, upijanje raznovrsnih informacija i stalnih notifikacija, može uticati na kratkoročno pamćenje i dovesti do zaboravljanja i poteškoća u zadržavanju novih informacija.
- Deficit pažnje – Ako ste primjetili da dijete nije u stanju pratiti jedan sadržaj duži vremenski period ili koncentrirati se na zadatak, moguće je da ima problem sa skraćenim rasponom pažnje koji može biti uzrokovan vremenom za ekranima.
- Smanjena kognitivna funkcija – Oslanjanje na pametne uređaje i internet može značajno smanjiti misaone procese kod mladih, te umjesto da razmišljaju i istražuju tražiti će gotova rješenja online. Ovo može negativno uticati na razvoj kritičkog mišljenja, vještine rješavanja problema, pamćenje, kreativnost…
- Emocionalne smetnje – Uslijed prekomjerne stimulacije digitalnim uređajima, izloženosti različitim sadržajima i ljudima online, djeca mogu imati česte promjene raspoloženja, te biti razdražljivi, nervozni i pod stresom.
Prema studijama iz 2002. i 2023. godine rezultati su pokazali da što više vremena ljudi provedu u ovim pasivnim aktivnostima imaju veći rizik da obole od demencije, što za posljedicu ima povećanje rizika za gojaznost, poremećaje spavanja, krvožilne bolesti, Alzheimera, demenciju, depresiju i anksioznost, a sve bez obzira na tjelesnu aktivnost.
Dok se istraživanja ove oblasti nastavljaju, možemo reći da je pogrešno shvatiti da je digitalna demencija izazvana samo upotrebom tehnologije. Pravi uzrok ovog problema je neumjerenost u njenom korištenju i nedostatak balansa s drugim aktivnostima. Prema tome, da bi se smanjili rizici od digitalne demencije korisno je da:
- Ograničite vrijeme pred ekranom – Postavite granice za upotrebu ekrana. Čak i kada se uči koristeći računare, izuzetno je važno da se podstiču redovne pauze.
- Dovoljno tjelesne aktivnosti – Redovna tjelesna aktivnost ne samo da smanjuje rizik od različitih bolesti, već je pokazala pozitivne efekte na kognitivne funkcije. Vježbanje pomaže u balansiranju potencijalno negativnih efekata prekomjernog vremena pred ekranom.
- Stvorite zdrave navike spavanja – Kvalitetan san i održavanje dosljednog rasporeda spavanja značajno smanjuje rizike koji dovode do digitalne demencije. Iako djeca uživaju “skrolati” do kasno u noć, previše vremena provedenog za ekranom značajno utiče na san.
- Edukacija i podizanje svijesti – Ono što može značajno umanjiti rizike jeste razgovor i edukacija ne samo mladih već i odraslih o potencijalnim rizicima prekomjerne upotrebe ekrana. Svi trebamo krenuti od sebe i ne samo govoriti o važnosti uravnoteženog načina života, već i dati osobni primjer.
Važno je da budemo svjesni rizika, ali i benefita koje nam tehnologija donosi. Da bi maksimalno iskoristili dobre strane digitalizacije, a umanjili rizike bitno je da razvijamo digitalnu pismenost, kritički promišljamo sadržaje, ne pretjerujemo s korištenjem elektronskih uređaja i interneta, te imamo dovoljno vremena za odmor.
.

.