Mogu li “društvene mreže” izazvati depresiju?

Već su se do sad neka istraživanja dotaknula pitanja povezanosti depresije i društvenih mreža, ali bez konkretnog odgovora. Mladi koji pojačano koriste društvene mreže imaju znatno veću vjerojatnost da razviju depresiju u roku šest mjeseci od početka korištenja istih. To je poruka Briana Primacka, profesora javnog zdravstva na Sveučilištu Arkansas i autora istraživanja o kojem pišemo.

U istraživanju su uspoređivani sudionici koji koriste društvene mreže manje od 120 minuta dnevno i oni koji ih koriste više od 300 minuta dnevno. Rezultat je bio taj da su ovi koji su koristili više društvene mreže, imali 2,8 puta veću vjerojatnost da će u šest mjeseci postati depresivni.

Ovo je inače prvo istraživanje koje uspoređuje vezu između uporabe društvenih mreža i depresije ovisno o vremenu korištenja potonjih. Rad je objavljen u časopisu Preventive Medicine u veljači, 2021. Već su se do sad neka istraživanja dotaknula pitanja povezanosti depresije i društvenih mreža, ali bez konkretnog odgovora. Do sada se nije točno znalo uzrokuje li depresija povećano korištenje društvenih mreža ili obrnuto. Ovo istraživanje dokazuje da je početna uporaba korištenja društvenih mreža povezana sa razvojem depresije, ali da početna depresija nije povezana sa povećanim korištenjem društvenih mreža.

Istraživanje je obuhvatilo 1.000 ljudi između 18 i 30 godina u SAD-u. Depresija je mjerena standardnim upitnikom o mentalnom zdravlju te su ispitanici naveli koliko vremena provode na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Reddit, Instagram i SnapChat. Precizno vrijeme provođenja vremena na pojedinoj aplikaciji je danas moguće s obzirom da većina pametnih telefona ima opciju praćenja vremena provedenog na mobitelu. Istraživanje je također analiziralo demografske čimbenike poput dobi, spola, rase, obrazovanja, dohotka i zaposlenosti.

Zašto društvene mreže uzrokuju depresiju?

Odgovor je da ne uzrokuju, bar ne kao takve, nego nastaje problem u vremenskoj konzumaciji istih. Prekomjerno vrijeme provedeno na društvenim mrežama može istisnuti stvaranje važnijih osobnih odnosa, postizanje osobnih ili profesionalnih ciljeva ili osobnog razmišljanja.

Drugi problem društvenih mreža je prikaz pozitivnog. To znači da su ljudi na društvenim mrežama nerijetko okruženi ljudima čiji životi naizgled izgledaju savršeno. To može biti posebno teško za mlade odrasle osobe koje su u kritičnim životnim prijelazima povezanim s razvojem identiteta i osjećaju da se ne mogu mjeriti s nemogućim idealima kojima su izložene. Ti ideali u malim količinama mogu pozitivno utjecati na razvoj mladih osoba, ali opet problem predstavlja vrijeme na društvenim mrežama gledajući te iste ideale.

Nalazi su od posebne važnosti s obzirom na to da je Svjetska zdravstvena organizacija nedavno depresiju proglasila vodećim globalnim uzrokom invalidnosti.

Preuzeto: Geek.hr

Podijelite sa