Problemi s mentalnim zdravljem mogu utjecati i na fizičko zdravlje, dobrobit, način na koji se povezujemo s drugima, ali i sveukupnu egzistenciju. Poteškoće u ovom području pogađaju sve veći broj adolescenata i mladih ljudi, a širenje svjesnosti bitnije je nego ikad.

Svake godine 10. listopada obilježava se Svjetski dan mentalnog zdravlja. Obilježavanje 2023. prilika je za sve ljude i zajednice da kroz ovogodišnju temu „Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo“ unaprijede znanje, podignu svijest i pokrenu akcije koje štite i promiču mentalno zdravlje kao univerzalno ljudsko pravo.

„Odgovornost za mentalno stanje djece i mladih leži u ponašanju odraslih!“

„Važnost mentalnog zdravlja za cjelokupno zdravlje kao i zaštitnih čimbenika pojedinca i zajednice koji pomažu očuvanju mentalnog zdravlja izraženi su danas možda više nego ikada“, ističe Svjetska zdravstvena organizacija.

Globalne procjene govore kako od depresije pati 5% odraslih, a jedno do sedmero djece u dobi od 10-19 godina ima mentalni poremećaj. Čak pola svih takvih poremećaja počinje u dobi od 14 godina, no većina je neotkrivena i ne liječi se, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Također, jedan od svakih sto smrtnih slučajeva je samoubojstvo koje je ujedno i četvrti vodeći uzrok smrti mladih u dobi od 15-29 godina.

.

Bosna i Hercegovina: Teške godine tranzicije dovele su do urušavanja obiteljskog sistema, zbog čega je obitelj kao stub zakazala, a u svemu kroz samu prevenciju zakazala je i zajednica. Međutim, gledajući regiju BiH je već napravila korak dalje i posvetila se reformi mentalnog zdravlja. Suradnja i multidisciplinarnost između svih ustanova sistema je jako važna. Reforma mentalnog zdravlja u BiH je ta što doprinosi jačanju zajednice, osnaženi su da pružaju usluge putem nje.

Kroz reformu zaštite mentalnog zdravlja u BiH, prošlo je više od 70.000 pacijenata, a u njihovu socijalnu inkluziju i oporavak uključeno je 75 centara za mentalno zdravlje. Vrlo važno je stalno ponavljati priču o mentalnom zdravlju, time govorimo o jednoj multisektorijalnosti gdje sistem zdravstva treba raditi sa sistemom školstva, sporta, kulture kako bismo mogli što bolje i na vrijeme prepoznati problematiku u mentalnom zdravlju, tj. govorimo o sistemu mentalnog zdravlja gdje psihijatri i psiholozi moraju surađivati sa socijalnim radnicima, pedagozima, logopedima i defektolozima, zaključuju iz ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi BiH.

Hrvatska: Ove brojke nisu samo apstraktne globalne procjene, već nam svima puno bliža realnost, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Prema Europskoj zdravstvenoj anketi provedenoj 2019. godine na preko pet tisuća ispitanika, 9,2 posto muškaraca i 13,4 posto žena izjavilo je kako pati od depresije.

Kod više od 800.000 osoba zabilježena je jedna ili više dijagnoza mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja, samo u 2020. godini. Te iste godine prosječno trajanje boravka na bolničkom odjelu psihijatrije iznosilo je 10,7 dana. Jedino područje koje bilježi duži boravak u bolnici je u djelatnosti fizikalne medicine i rehabilitacije (12,98 dana), prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Problemi s mentalnim zdravljem mogu utjecati i na fizičko zdravlje, dobrobit, način na koji se povezujemo s drugima, ali i sveukupnu egzistenciju.

Poteškoće u ovom području pogađaju sve veći broj adolescenata i mladih ljudi, a širenje svjesnosti bitnije je nego ikad.