Bivši studenti otkrivaju trikove za lakše studiranje

Uvjereni smo kako ste već čuli: “Fakultet ne završavaju pametni, nego uporni”.

Bivši studenti Vam otkrivaju trikove koji će vam olakšati studiranje. Donosimo Vam nekoliko savjeta za bezbrižno studiranje. Polaganje kolokvija i ispita može biti jako stresno razdoblje tokom studiranja, a bivši studenti donose nekoliko trikova kako taj stres lakše savladati. No, zapamtite da je polaganje kolokvija i ispita završna faza za koju su potrebne ranije pripreme..

Odlazak na fakultet donosi neke promjene u odnosu na način pohađanja i polaganja predmeta u srednjoj školi. Na fakultetu nema iznenadnih usmenih odgovaranja, predmeti su najčešće podijeljeni u dva kolokvija koja nisu obvezna, a za one koji propuste kolokvije tu su tri ispitna roka: zimski, ljetni i jesenski. Također, na većini fakulteta možete nekoliko puta izaći na ispitni rok i položiti ga iz npr. trećeg puta.

Posloži prioritete – Pri slaganju prioriteta polaganja ispita i kolokvija veliku ulogu imaju kolege s viših godina jer su oni prošli muke kroz koje ti trenutno prolaziš. Posavjetuj se s kolegama koji su im kolegiji zadavali najviše problema, te u koje su ispite morali uložiti najviše vremena kako bi ih uspješno položili.

Kada određuješ prioritete učenja, važno je i što sam primijetiš kod profesora. Neki od njih će cijeniti što si redovan/a na nastavi i javljaš se za riječ tokom predavanja, dok će nekima biti bitno kako napišeš kolokvij ili ispit. Skala zahtjeva profesora je dosta široka, ali ono što će u budućnosti tražiti od tebe možeš uočiti već u prvih nekoliko predavanja na kojima bi trebao biti prisutan. Aktivnosti poput seminara, projekata, pokusa i dr. mogu ti donijeti veliku količinu bodova pri polaganju ispita. Zato nemoj zanemarivati njihove zahtjeve i ispuni one za koje si odredio da su najvažniji u uspješnom polaganju kolegija jer većinom nije dovoljno samo položiti kolokvij odnosno ispit.

Oslobodi se distrakcija i napravi plan učenja – Prema znanstvenim istraživanjima najbolje pamtimo navečer, prije nego odemo spavati, navodi Loughborough University. Iako je vrijeme kada najbolje pamtimo poprilično individualno. Neko od vas bolje pamti ujutro ili popodne i taj dio nemojte mijenjati.

Ono što sigurno utiče na kvalitetu pamćenja su mobiteli, laptopi, televizori i ostala tehnologija koja može biti pomoć, ali i prijetnja tokom učenja. Najbolje je odrediti određene vremenske intervale kada učite i intervale kada odmarate. Najbolje se uči tokom prvih 30 do 45 minuta i nakon toga uzmete odmor od 5-10 minuta. Nakon nekoliko takvih ponavljanja uzmite si veću pauzu i odmorite. Možete uzeti pauzu od 60 minuta za ručak, tjelovježbu ili jednostavnu šetnju.. oslobodite si misli gradiva koje vam je već satima u mislima.

U svim obvezama koje imamo, ne smijemo zaboraviti odmoriti i raditi ono što nas čini sretnima. Slobodno vrijeme budite s prijateljima i ne zaboravite da je kod polaganja ispita i kolokvija najvažniji prolaz.

Pronađi skripteIako ovaj savjet nije preporuka profesora, ovo definitivno je savjet bivših studenata. Iako neki od podataka u skripti mogu biti netočni, u većini slučajeva je sasvim dovoljna za polaganje ispita. Brojni studenti sa starijih godina su nadopunjavali skripte s važnim činjenicama za polaganje predmeta.

Ponekad će profesori tokom predavanja spomenuti što je bitno za zapamtiti, no to ne možete očekivati od svakog profesora i na svakom predavanju. Gradivo zna biti jako kompleksno i bitno je razlikovati bitne od nebitnih podataka tokom učenja. Čak iako ne učite striktno iz skripti, možete pratiti u njima što je u kojoj lekciji bitno.

Skripta je najčešće prošla nekoliko iteracija poboljšanja te ih najčešće pišu studenti koji shvataju fakultet ozbiljno, tako da mogu biti jako važan faktor u prolasku predmeta. Naravno, ne znači da ako imate skriptu trebate zanemariti stručnu literaturu i vlastite bilješke.

Preuzeto: Studomat.ba

Podijelite sa