Ukoliko želite biti nečiji heroj, više informacija na: www.donorskamreza.com

Na presađivanje organa u Bosni i Hercegovini ukupno čeka gotovo 300 pacijenata. U prvih devet mjeseci ove godine urađeno je tek šest transplantacija, piše BHRT.  U Udruženju dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH tvrde da novca i stručnog kadra za znatno veći broj zahvata ove vrste ima, ali da nema dovoljne zainteresiranosti da se cjelokupan proces unaprijedi.

39-godišnji Suad Nurkić iz Živinica je od kolovoza prošle godine na dijalizi. Predložena mu je transplantacija bubrega. Sve je trebalo biti završeno do kraja ovog mjeseca jer je majka bila odgovarajući donor. “Ona je svoje pretrage završila u svibnju i tada je bilo riječ o tome da je uredno stanje. Sad kad smo došli u rujan zbog njenog povišenog dijabetesa, krvnog pritiska, oštećeni su njeni krvni sudovi tako da je ona iz te kombinacije praktično ispala”, kazao je Nurkić.

U to da će u Bosni i Hercegovini dočekati red ne polaže velike nade s obzirom na broj pacijenata na čekanju, a mali broj transplantacija. “Imamo dvije tisuće pacijenata na dijalizi. Njih oko 250 čeka na transplantaciju, 700 bi moglo biti transplantirano. Međutim, ljudi su ti, zapravo pacijenti su zapravo ogorčeni, deprimirani, imali smo čak i suicidnih situacija, imali smo situacija gdje nam umiru pacijenti pored živih donora”, naglasio je predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih osobe u FBiH Tomislav Žuljević.

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla su u svibnju ove godine obećali znatno povećanje broja transplantacija. Ništa od rujna prošle godine  “Ove godine smo, što se tiče bubrega, do sada imali tri žive srodničke, supružničke transplantacije, a veći broj transplantacija koštane srži, odnosno matičnih ćelija hematopoeze je također urađeno. Mi još uvijek nismo nažalost imali nijednu transplantaciju od kadaverične osobe, odnosno moždano mrtve osobe”, naglasila je transplant koordinatorica UKC Tuzla Narhela Mujačić.

Iz Udruženja dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH su najavljene prosvjede za listopad odgodili. Međutim, ako se situacija ne promijeni, osim o prosvjedima razmišljaju i o upućivanju pacijenata na privatne klinike. “Nemojmo zaboraviti da imamo 2,5 milijuna maraka kada je u pitanju Fond solidarnosti za transplantacije. Mi potrošimo godišnje 100-200 tisuća maraka i taj ostatak Boga pitaj gdje završi”, istaknuo je Žuljević.

Nedavno je pokrenuta inicijativa da se krug donora, kada su u pitanju srodničke transplantacije, proširi takozvanim unakrsnim transplantacijama, kaže dr. Mujačić, a očekuje se i veći broj kadaveričnih transplantacija povećanjem broja utvrđenih moždanih smrti i razgovorom s obiteljima o doniranju organa. Kada će se to i dogoditi, za sada se točno ne zna, a vrijeme je ključan faktor za one koji čekaju na organ.

Učestala pitanja i odgovori sa stranice Donorska mreža BiH:

• Što je donacija organa?
  • Donacija organa je darivanje organa nakon smrti osobama čiji život ovisi o presađivanju. Organi i tkiva se uzimaju u svrhu liječenja presađivanjem samo od umrle osobe. Smrt utvrđuje tim doktora koji su potpuno odvojeni od tima doktora koji rade transplantacije. Većina davalaca organa su osobe umrle zbog teške povrede glave ili moždanog krvarenja.
• Koji organi i tkiva se mogu presađivati?
  • Bubrezi, srce, jetra, pluća, gušterača, tanko crijevo, rožnjače, srčani zalisci, kosti, tetive, koža.
• Da li će doktori pustiti nekoga da umre ako znaju da je ta osoba mogući davalac organa?
  • NE. Doktori moraju učiniti sve da sačuvaju život i zdravlje bolesnika. To je njihova prva i najvažnija dužnost. Ako, uprkos tome bolesnik premine, tek tada se razmatra darivanje organa.
• Tko će dobiti organ(e) koje ja darujem?
  • Vaš organ/i ili tkivo će dobiti onaj bolesnik s liste čekanja za transplantaciju u kojeg se utvrdi najbolja tkivna podudarnost s vašim organom. Prioritet pri dodjeli organa imaju bolesnici kojima je presađivanje hitno.
• Mogu li se darivati organi i tkiva za vrijeme života?
  • DA, ukoliko se time ni najmanje ne narušava zdravlje davaoca. Najčešće se za života daruje bubreg jer se može normalno živjeti i s jednim zdravim bubregom. BiH zakon dozvoljava darivanje organa za života samo članovima porodice. Rijetko se događa da se od živog davaoca uzima dio jetre, pluća ili crijeva.
• Da li se neko tko je potpisao donorsku karticu može predomisliti?
  • DA. Osoba – donor može promjeniti svoju odluku bilo kada. Tada treba uništiti donorsku karticu i to saopćiti rodbini i prijateljima.
• Razgovarate li sa obitelji ili prijateljima o darivanju organa?
  • Mnogo je veća vjerojatnost da će vama zatrebati darovni organ nego da ćete vi postati davalac organa. Spremni ste na presađivanje za sebe ili svoje najbliže? Tada recite DA i darivanju organa. Potpišite donorsku karticu. Obavijestite o tome rodbinu i prijatelje.