Stockholm Environment Institute (SEI) nedavno je objavio rezultate prve analize financiranja zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini.
Analiza je urađena u sklopu projekta BiH ESAP 2030+, čiji je cilj izrada prve Strategije zaštite okoliša za nivo BiH, kao i novih strategija za entitetske nivoe Federacije BiH i Republike Srpske, te za Brčko distrikt. Sve četiri strategije uključivat će strateške ciljeve i jasno definirane mjere za postizanje ekološke održivosti na razini jurisdikcija.
Riječ je o prvoj sveobuhvatnoj analizi javnih tokova financiranja okoliša koja je rađena u BiH, ali i regiji Zapadnog Balkana. Studija je urađena kako bi omogućila održivo utvrđivanje prioriteta financiranja zaštite okoliša.
“U sklopu BiH ESAP 2030+ urađen je indikativni financijski okvir za svaku jurisdikciju u kojem je procijenjeno preko 95% predloženih mjera. Na ovaj način dobivena je procjena troškova potrebnih za implementaciju mjera za svaku od sedam EU okolišnih tematskih oblasti koje će biti obuhvaćene projektom BiH ESAP 2030+. Cilj je bio da se nakon Pariškog sporazuma iz 2015. godine, a prije usvajanja strategija zaštite okoliša u BiH, ponudi se kroz urađenu studiju po prvi put na jednom mjestu podatke o ulaganjima u okoliš, klimatske promjene i održivost. Na ovaj način, BiH ESAP 2030+ pružit će bh. vlastima, međunarodnim organizacijama, akademskoj zajednici, široj javnosti, kao i potencijalnim financijerima informacije o dosadašnjim ulaganjima u zaštitu okoliša. Također, što je najvažnije, omogućit će kvalitetnije i ravnomjernije planiranje novih ulaganja u zaštitu okoliša”, kazao je A.Čaušević iz SEI, koji je zajedno sa kolegama radio na studiji.
Najviše novca uloženo u zaštitu sektora voda
Rezultati analize pokazuju da je BiH u periodu 2015-2022. dobila oko 545 miliona USD za financiranje zaštite okoliša. Financijska sredstva su neravnomjerno raspoređena između različitih sektora okoliša. Tako je više od 99% sredstava usmjereno na upravljanje vodama, energijom, otpadom i okolišem u vidu horizontalne politike. Konkretno, samo za sektor voda u petogodišnjem periodu usmjereno je značajnih skoro 55% sredstava. Sa druge strane, ostali sektori okoliša kao što su biološka raznolikost, upravljanje resursima, hemijska sigurnost i zaštita od buke u okolišu dobili su manje od 1% ukupnih sredstava. BiH je oko 58% sredstava dobila kroz grantove, dok je značajnih 38% osigurano kroz različite vrste kreditnih zaduženja.
Potrebna efikasnija mobilizacija sredstava
Provedena studija ukazuje da bi se BiH trebala zalagati za pravedniju raspodjelu sredstava na temelju svog doprinosa globalnim emisijama stakleničkih plinova. Pružanje gotovo 40% sredstava za zaštitu okoliša BiH u obliku kredita povećava razinu zaduženosti zemlje. To iskrivljuje načelo klimatske pravde, obzirom da BiH ima zanemarive emisije stakleničkih plinova. Također, kreatori politika u BiH morat će tražiti različite prilike za povećanje budućih financijskih sredstava za zaštitu okoliša. Zeleni plan EU osigurat će 9 milijardi eura direktnih bespovratnih sredstava i potencijalno mobilizirati 20 milijardi eura privatnih ulaganja za zaštitu okoliša u razdoblju 2024-2030. Trenutno nema dostupnih podataka o tome koji će iznos dobiti svaka država Zapadnog Balkana. Stoga EU Zeleni plan pruža BiH inovativnu platformu i priliku u kojoj kreatori politika i ulagači iz privatnog sektora mogu bolje koordinirati svoje aktivnosti i povećati iznos ulaganja. Dodatno, potreban je snažniji pritisak relevantnih vlasti u BiH da mobiliziraju domaća sredstva za zaštitu okoliša. Očekuje se da će EU Zeleni dogovor, putem Zelene agende za Zapadni Balkan, potaknuti razne reforme u BiH koje indirektno mogu pomoći zemlji da razvije domaće mehanizme za privlačenje više zelenog kapitala.
Uskoro usvajanje Strategije zaštite okoliša – BiH korak bliže EU
Na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Vlada Federacije BiH je na sjednici održanoj prošlog tjedna prva usvojila federalnu Strategiju zaštite okoliša za period 2022-2032. Cjelokupni proces izrade federalne Strategije proveden je u suradnji i uz učešće više od 300 predstavnika relevantnih ministarstava, javnih ustanova i drugih institucija na svim nivoima vlasti u FBiH, predstavnika akademske zajednice i nevladinog sektora uz kontinuirano uključivanje javnosti. Usvojena Strategija će biti dio sveobuhvatne strategije BiH ESAP 2030+ za narednu deceniju, te se uskoro očekuje usvajanje strategije i za nivoe BiH, RS i BD.
Okoliš je jedno od pitanja o kojima će BiH pregovarati sa EU u skladu sa Poglavljem 27. – Okoliš i klimatske promjene. To znači da će BiH ESAP 2030+ pomoći relevantnim institucijama u daljem usklađivanju pravnog i institucionalnog okvira BiH sa propisima EU, tj. pravnom stečevinom iz sedam tematskih oblasti okoliša, što će na dugoročnom planu pomoći BiH u naporima da postane članica Europske unije. Usvajanje BiH ESAP 2030+ u svim jurisdikcijama će biti važan korak BiH u usvajanju uvjeta koje je postavila Evropska komisija na putu približavanja EU, te olakšati pristup fondovima IPA.
Projekt BiH ESAP se provodi uz financijsku podršku Ambasade Švedske u BiH.