Ako su procjene Agencije za statistiku da Bosna i Hercegovina ima 3,4 miliona stanovnika, a na biračkom popisu za izbore u listopadu imamo 3.368.666 birača, onda u BiH živi svega 1% mlađih od 18 godina !?

Do ovog apsurdnog podatka, jednostavnim računskim radnjama, došao je demograf prof. dr. Pašalić, koji kaže da birački spisak nije uređen jer bi, sve i da su procjene trenutnog broja stanovnika točne, BiH trebala imati oko 2,8 miliona birača.

“Opće pravilo, ovisno od države, a mi smo, generalno, malo stariji, jeste da negdje oko 82% – 83% stanovništva može imati pravo glasa, a da je oko 18% maloljetnih osoba. U normalnim okolnostima mi bismo imali negdje oko 2,8 miliona birača”. Za razliku od procjena da BiH ima 3,4 miliona stanovnika, Pašalić tvrdi da, izračunom u okviru demografskih modela, BiH u ovom trenutku može imati 3.015.000 stanovnika.

Prema popisu iz 2013., imali smo 3.513.159 stanovnika, a nama godišnje odlazi oko 50.000. Agencije rade procjene na osnovu tzv. zatvorenih projekcija, ne uzimaju u obzir vanjske migracije, a mi najveće gubitke imamo upravo kroz odlazak ljudi. Samo u ratu je iz BiH otišlo milion ljudi, nikad se nije vratilo 527.000. Dodajte odlazak koji je intenziviran, pa ćemo vidjeti da smo od 1991. do danas izgubili 1.361.000 ljudi, a iz godine u godinu sve je veći broj birača. Naročito je frapantno da veliki broj mrtvih nije izbrisan iz spiska. U praksi mrtvi glasaju.. – ističe Pašalić.

S druge strane, predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i nekadašnji predsjednik CIK-a BiH Vehid Šehić tvrdi da je civilni registar građana BiH, iz kojeg se generira centralni birački spisak, jedan od najuspješnijih projekata provedenih u BiH. “Na ovom spisku od 3,36 miliona građana nalaze se građani koji žive u BiH, ali i oni koji žive u inozemstvu, posjeduju osobnu iskaznicu BiH i imaju pravo glasati. To ne treba stvarati nikakvu zabunu. Na biračkom spisku uvijek će biti i osoba koje su umrle, jer CIK mora napraviti presjek prije održavanja izbora, a od tog dana do dana održavanja izbora ne možete zabraniti umiranje ljudi” kaže Šehić.

Šehić dodaje da je bilo problema s matičnim uredima koji nisu u zakonskom roku dostavljali podatke IDDEEA-i o preminulima kako bi njihova imena bila uklonjena iz registra. “Postoji problem da za građane koji umru u inozemstvu nitko ne obavještava institucije BiH. Sada je oko 500 imena na biračkom spisku obilježeno zvjezdicom i problem je gdje i tko zloupotrebljava tu činjenicu” pojašnjava Šehić.