Studija ispituje generacijske razlike u perfekcionizmu, koji se definira kao pretjerano visoke standarde za sebe i pretjeranu samokritičnost. Prema rezultatima studije, današnji studenti imaju više perfekcionističkih osobina od onih iz prošlih decenija.
U studiji, istraživači su analizirali podatke više od 41.000 studenata u SAD, Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu koji su završili istraživanje pod nazivom “Multidimenzionalna skala perfekcionizma”. Studenti su ispitali anketu između 1989. i 2016. godine. Neka od pitanja ankete su: “Kada radim na nečemu, ne mogu se opustiti dok nije savršeno”; “Teško mi je ispuniti očekivanja drugih od mene”; i “Sve što drugi rade mora biti vrhunskog kvaliteta.”
Anketa mjeri tri različita tipa perfekcionizma:
- perfekcionizam orijentiran na sebe, ili postavljanje visokih očekivanja,
- društveno propisan perfekcionizam ili razmišljanje da drugi imaju velika očekivanja od vas,
- perfekcionizam “usmjeren na druge” ili postavljanje visokih standarda na druge.
Istraživači su otkrili da su današnji studenti imali bolje rezultate na sva tri tipa perfekcionizma u poređenju sa studentima u ranijim decenijama. Između 1989. i 2016. godine, prosječna ocjena učenika za perfekcionizam usmjerena na sebe povećala se za 10 posto, prosječna ocjena za društveno propisani perfekcionizam porasla je za 33 posto, a prosječna ocjena za perfekcionizam usmjerena na druge porastao je za 16 posto.
Ovaj porast perfekcionizma može biti posljedica brojnih faktora, uključujući korištenje društvenih medija i konkurenciju za upis na najbolje fakultete ili dobro plaćene poslove, rekli su istraživači.
“Ovi nalazi sugeriraju da nedavne generacije studenata imaju veća očekivanja od sebe i drugih nego prethodne generacije. Današnji mladi ljudi se natječu jedni s drugima kako bi odgovorili na društvene pritiske i uspjeli, a smatraju da je perfekcionizam neophodan kako bi se osjećali sigurno, društveno povezani i vrijedni”, rekao je glavni autor studije Thomas Curran, socijalni psiholog sa “University of Bath”.
Na primjer, neki podaci sugeriraju da društveni mediji, koji omogućavaju ljudima da predstave savršenu sliku o sebi, mogu dovesti do toga da se mladi odrasli osjećaju nezadovoljnijim svojim tijelima ili više društveno izoliranim kada se uspoređuju sa ovim “savršenim” slikama, rekli su istraživači. Međutim, potrebno je više istraživanja kako bi se to potvrdilo, ističu. Osim toga, mladi ljudi se suočavaju sa intenzivnom konkurencijom da uđu u najbolje fakultete i napreduju na društvenoj i ekonomskoj ljestvici, kažu istraživači.
Na primjer, 1976. godine oko polovina maturanata očekivalo je da će steći fakultetsku diplomu, u poređenju sa 80 posto u 2008. godini. Ali stvarni postotak mladih odraslih koji steknu fakultetske diplome nije pratio njihova rastuća očekivanja.
“Jaz između postotka maturanata koji očekuju da će steći fakultetsku diplomu i onih koji steknu fakultetsku diplomu udvostručio se između 1976. i 2000. godine. Porast perfekcionizma mogao bi utjecati na mentalno zdravlje mladih odraslih, jer je posljednjih godina došlo do povećanja nivoa depresije i anksioznosti među studentima“, rekao je Curran.