
Anketni obrazac Šta kažu mladi? je popunilo 355 mladih u dobi od 15 do 30 godina sa teritorije cijele BiH. Podaci su prikupljeni online, a sama anketa je distribuirana putem društvenih mreža.
U krovnim organizacijama za mlade u BiH vjeruju da mladi u BiH zaslužuju iste prilike kao i njihovi vršnjaci u EU, a jedan od sigurnih koraka ka tom cilju jesu kvalitetnije omladinske politike kao jedini odgovor na sve veći broj problema mladih. Kreiranje sistemskih rješenja, veća briga o ranjivim skupinama, kreiranje programa podrške razvoju mentalnog zdravlja mladih i povećanje uključenosti mladih u procese donošenja odluka – neki su od koraka ka osiguranju kvalitetnog okruženja za rast i razvoj mladih u BiH.
- 21,0 % – stanovništva BiH čine mladi (15-30),
- 68,7 % – ih misli da se u Bosni i Hercegovini može steći kvalitetno obrazovanje,
- 85,1 % – je spremno raditi poslove za koje nije školovano,
- 52,4 % – bi zbog posla napustilo Bosnu i Hercegovinu,
- 88,5 % – ih ne vjeruje u institucije vlasti,
- 62,8 % – ne vjeruje bilo kakvim institucijama (prednjače policija, obrazovne ustanove i religijske zajednice),
- 81,9 % – ispitanika živi u obiteljskom domaćinstvu,
- 58,3 % – bi bilo spremno stupiti u brak s osobom različite vjerske ili etničke pripadnosti,
- 45,4 % – bi podržalo legalizaciju istospolnih zajednica u BiH,
- 62,0 % – je imalo priliku volontirati u prethodnoj godini,
- 90,7 % – se trudi ne zagađivati životnu sredinu,
- 66,5 % – društvene mreže navodi kao glavni izvor informacija o političkim događanjima,
- 17,5 % – mladih koristi društvene mreže preko 6 sati dnevno,
- 46,2 % – mladih koristi društvene mreže 3-6 sati dnevno,
- 18,9 % – svakodnevno koristi duhan ili duhanske proizvode,
- 33,5 % – nikada nije konzumiralo alkohol,
- 80,8 % – nikada nije konzumiralo narkotike,
- 74,6 % – nikada nije igralo igre na sreću,
- 60,3 % – bi podržalo zabranu pušenja u zatvorenim prostorima,
- 47,9 % – bi podržalo legalizaciju marihuane,
- 71,5 % – bi podržalo ulazak BiH u EU,
- 54,6 % – bi podržalo ulazak BiH u NATO,
Problemi mladih ogledaju se u nemogućnosti zaposlenja, neusklađenosti obrazovnog sistema s tržištem rada, nesigurnim radnim mjestima, te u posljednje vrijeme – pandemijom koronavirusa. Pored već prepoznatih problema posebno se ističu problemi mladih prouzrokovani diskriminacijom po različitim osnovama, nebrigom i nepostojanjem podrške razvoju mentalnog zdravlja, te visokim stupnjem korupcije u različitim segmentima života i djelovanja mladih.
Rezultati ankete pokazuju da postoji jasna potreba za kreiranjem mehanizama i trajnih rješenja koja bi vodila poboljšanju ukupnog položaja mladih u BiH.