Kako se riješiti ovisnosti mladih o alkoholu, cigaretama i drogama?

U posljednjih 20 godina na Islandu je drastično smanjeno konzumiranje alkohola, droga i pušenja. Prije 20 godina, Island je bio jedna od najproblematičnijih država u Europi po ovim pitanjima, prije uvođenja sistemskih mjera brige o mladima.

Postotak petnaestogodišnjaka i šesnaestogodišnjaka sa Islanda koji su prethodni mjesec bili pijani 1998. g. je bio 42%, a 2016. g. taj postotak je iznosio samo 5%.

Postotak mladih koji su u istom periodu koristili marihuanu je opao sa 17% na 7%.

U slučaju pušenja, u istom periodu konzumiranje cigareta je opalo je sa 23% na samo 3%.

Manje ili veće korištenje alkohola, droga i pušenja je u vezi sa našim odnosom prema stresu – kako se nosimo sa stresnim situacijama.

Američki profesor psihologije Harvey Milkman je početkom devedesetih godina u svojoj doktorskoj disertaciji na osnovu istraživanja došao do zaključka da ovisnici o heroinu i amfetaminima koriste ove supstance da bi na različite načine pokušali se izboriti sa stresom. Načini borbe sa stresom kod mladih praktično predstavljaju „ulaznicu“ u različite vrste ovisnosti, uključujući i ovisnost o pušenju, drogama i alkoholu. U posljednje vrijeme mladi postaju ovisni o kompjuterima, internetu, mobilnim telefonima…

Nakon objavljivanja spomenute doktorske disertacije, Nacionalni institut za bolesti ovisnosti o drogama u SAD-u pomogne u sistemskom rješavanju problema ovisnosti dobivanjem odgovora na sljedeća pitanja:

  • Zašto mladi počinju sa upotrebom droga?
  • Zašto ih nastavljaju koristiti?
  • Kada mladi dolaze do stadija da postaju ovisni o drogama?
  • Kada prestaju koristiti droge?
  • Kada se ponovo vraćaju drogama?

Istraživanje je pokazalo da razlozi za nastavak korištenja supstanci koje vode u ovisnost imaju veze sa kemijskim promjenama u mozgu koji generiraju ove supstance. Ovisnost se razvija upravo željom za ponavljam tih promjena u mozgu. Ideja za projekt je bila – kako da se prirodnim putem proizvedu pozitivne promjene u mozgu (bez korištenja stimulansa), i kako oko ove ideje stvoriti društveni pokret. Kreirani program liječenja je bio usmjeren prema mladima koji ispoljavaju različite vrste ovisnosti.

Mladima koji su pristupali programu nije rečeno da se radi o vrsti liječenja od zavisnosti, već je predstavljen kao program edukacije gdje mladi mogu da nauče ono što ih zanima – glazba, ples, umjetnost… Ideja je bila da se različitim vrstama aktivnosti kod mladih naprave pozitivne kemijske promjene u mozgu, kao zdrava alternativa stimuliranim promjenama koje potiču ovisnost. Paralelno s ovim programom edukacije, mladi su išli na treninge iz oblasti usvajanja pozitivnih životnih vještina, sa fokusom na unapređenje načina razmišljanja o sebi i svom životu, kao i o načinima unapređenja odnosa sa drugim osobama.

Kako zaustaviti djecu da puše, piju i da se drogiraju?

Inga Dóra Sigfúsdóttir – Univerzitet na Islandu, započela je revoluciju postavljanjem ključnog pitanja: Kako zaustaviti djecu da puše, piju i da se drogiraju? Na osnovu njene inicijative, 1992., 1995. i 1997. g. urađena su istraživanja odnosa mladih (14-16 godina) prema alkoholu, drogama i pušenjem – što je pokazalo prethodno spomenute tadašnje alarmantne podatke o ponašanju tinejdžera, ali je pokazalo i još nekoliko faktora koji razdvajaju djecu koja su postala ovisna od onih koja nisu:

  • Učešće u organiziranim aktivnostima, naročito sportskim – 3 do 4 puta tjedno,
  • Ukupno vrijeme provedeno s roditeljima,
  • Osjećaj učenika da se o njima vodi računa u školama,
  • Ne ostajanje van kuće u kasnim večernjim satima.

Gradonačelnik Rejkjavika se zainteresirao za projekt, te lobiranjem dao doprinos kreiranju Nacionalnog plana za poboljšanje života mladih, pod nazivom „Omladina na Islandu“. Nacionalni plan je kreiran na osnovu podataka iz spomenutog istraživanja i rezultata rada profesora Milkmana.

Nakon donošenja nacionalnog plana krenulo se u njegovu implementaciju, karakteristike ovog plana su slijedeće:

  • Nacionalni plan nije vodila Država, već je upravljanje programima proslijeđeno gradovima i naseljima,
  • Veoma brzo su promijenjeni određeni Zakoni,
  • Postalo je nelegalno kupovati cigarete ispod 18 godina, i alkohol ispod 20 godina,
  • Zakonom je zabranjen vanjski boravak djece 13-16 godina od 22:00 sata zimi i ljeti od 00:00,
  • Veza između roditelja i škola je zakonski osnažena kreiranjem organizacija roditelja u svakoj školi.

Država je značajno povećala financiranje različitih vrsta rekreativnih aktivnosti, s ciljem kreiranja organiziranog pristupa pozitivnim aktivnostima djece, umjesto ulaska u različite vrste ovisnosti. Ova financiranja uključuju i pomoć siromašnima koji dobivaju posebna sredstva za financiranje aktivnosti djece.

Nacionalna organizacija roditelja „Kuća i škola“ vodi brigu o samim roditeljima djece – kreiranjem i provođenjem edukativnih programa za roditelje, potpisivanjem različitih vrsta ugovora sa roditeljima koji imaju za cilj osnaživanje veze između roditelja i djece. Fokus ovih programa jeste osnaživanje autoriteta roditelja kod djece.

Kao rezultat ovog programa:

  • u periodu od 1997. g. i 2012. godine, u uzrastu djece od 15-16 godina postotak djece koja često ili skoro uvijek provode vikende sa roditeljima se duplirao – sa 23% 1997. na 46% 2012. g.
  • postotak djece iz ove starosne grupe koja provode svoje vrijeme na sportskim aktivnostima bar 4 puta nedjeljno se povećao sa 24% 1997. na 42% 2012. g.

Ovaj primjer uvođenja sistemske prevencije u obrazovanje mladih pokazuje da kada se smisleno povećaju faktori zaštite mladih (uz efikasnu edukaciju roditelja), faktori rizika povećanja bolesti ovisnosti kod mladih se smanjuju.

Podijelite sa